Ritam nereda

Photo: You Tube Screenshot

žanr: Oi!/punk/hc

Ritam nereda osniva Boban Petronijević 1986. godine, a prvi demo materijal „Za Novi Sad“ bend objavljuje već naredne godine. Pojavili su se u trenutku kada na sceni nije postojala dovoljno kvalitetna grupa koja je svirala takvu muziku, tako da im je uspeh bio skoro zagarantovan. Dekadu osamdesetih završavaju kasetnom kompilacijom svojih najuspešnijih koncerata pod nazivom „Oi ain’t dead“ koja je objavljena 1989. godine. Već sledeće 1990. godine snimaju album „Nikog nema“ koji je najpre objavljen u Nemačkoj, a tek 1992. u Srbiji. Uz naslovnu numeru, sa albuma su se izdvojile još i „Noć“, „Raskršće“ i „Ne“.
Svojevrsnu vezu sa sledećim albumom predstavlja poslednja pesma „Sama“, koja je na prvom albumu snimljena u koncertnoj, a na drugom albumu u studijskoj verziji.

Pomenuti drugi album „Breaking“ zaista je imao nevrovatnu odiseju dok se nije našao u prodaji. Naime, pošto je sniman 1993. za nezavisnog nemačkog izdavača Waltzrecords i to u doba embrga, nemačka policija je zaplenila ceo materijal zbog kršenja sankcija prema SFRJ. Ludilu tu nije bio kraj, jer su pesme koje su bile snimljene na srpskom jeziku iz bezbednosnih razloga prevedene na engleski da bi se utvrdilo da li postoje neki antizapadni elementi u njima! Posle čitave tarapane, album je ipak potvrdio svoj naziv u pozitivnom smislu, jer se njime RN definitivno probija do vrha domaće scene, dok u Novom Sadu stiče status kultne grupe. Od 13 pesama sa ovog albuma, bar 10 su ostale zaštitni znak benda: za otvaranje koncerta: „WAB“ i „Riot“, za sredinu svirke i spuštanje tempa „Go away“, za vrhunsku šutku „Boje se“ i naravno za kraj apsolutni hit „Put beznađa“. Upravo taj nastup poslužio je kao osnova za sledeći album Pogo Live.

Kao na uzburkanom okeanu! Ritam nereda 1994. na SPENS-u

Onaj osećaj, kad ugledaš sebe na omotu albuma.

U donekle izmenjenoj postavi Ritam nereda snima sledeći album „Zvuci bola“, koji se pojavljuje krajem 1996. godine. Nažalost tada počinje i period višegodišnjeg šikaniranja benda i njegovog besmislenog povezivanja sa neonacističkim organizacijama i navijačkim grupama, naročito 1997. posle ubistva dečaka Dušana Jovanovića, ali i kasnije, kada je 2001. godine stradao glumac Dragan Maksimović. Ritam nereda od tada biva pod svojevrsnom medijskom blokadom, ali bez obzira na to nastavlja sa radom i 1999. odlazi u Austriju na snimanje novog albuma „999“. Međutim, bombardovanje prekida ovaj projekat koji se nastavlja 2000. godine, uz reizdanje starih albuma.

P.S.

Diskografija benda Ritam nereda nastavlja se do danas. Godine 2002. snimaju dva izdanja: „Exit to resist“ i „Poriv“, koji donosi muzički zaokret ka hc-zvuku, što izaziva podeljena mišljenja publike.
Slede izdanja: „IX“ (2006), „Paralelni svet“ (2010) i „To nisi ti“ (2015).

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*